Ovaj rad predstavlja neku vrstu vodiča za učenike završnog razreda srednje škole, koji imaju zadatak, upravo u tom razredu, da izrade maturski rad kao i za nastavnike koji imaju ulogu mentora. Budući da je to prvi stručni rad, odnosno početak ili uvođenje u područje obrade neke teme ili problema , potrebno je da osnovna saznanja usvoje u ovoj fazi školovanja. Zbog toga ovaj vodič sadrži sve faze izrade, počev od izbora predmeta do odbrane maturskog rada. Unutar samog vodiča navodi se kako uopće, učenik bira predmet iz kojega će raditi rad; koji su to relevantni kriteriji; šta čini sa sakupljenom građom; koje elemente sadrži jedan rad; kako se navodi korištena literatura; kako se preuzimaju tuđe riječi; kako se navode tabele i ilustracije i kako se provodi odbrana rada. Osim navedenog, ovaj rad daje uputu za izradu naslovne i posljednje stranice kao i za vođenje zabilješki o obavljanim konsultacija s nastavnikom-mentorom.
Ključne riječi: maturski rad, predmet istraživanja (tema ili problem), plan, dijelovi maturskog rada, izvori, oblikovanje teksta, odbrana maturskog rada.
1.Uvod
Izrada maturskog rada je izazov koji se postavlja pred nastavnika i učenika podjednako, jer svaki rad ima svoje specifičnosti u zavisnosti od teme i skonosti kandidata. Prije samog pristupanja izradi rada, učenici imaju niz pitanja koja ponekad i ne postavljaju javno, a trebaju odgovor. Zbog toga, ovaj vodič treba da posluži kao pumoć da stečeno znanje i iskustvo bude pretočeno u rad. On sadrži prvo, definiciju pojma – maturski rad, a onda i sve faze u izradi, od izbora predmeta, teme, sakupljanja, organizacije i rasporeda građe, pojedinosti kod samog pisanja rada do koričenja i odbrane.
Ideja za pisanje ovog vodiča javila se nakon dugogodišnjeg rada u srednjoj školi, posebno u gimnaziji. Prvo, tu je rad početnika, koji nije pripravnik, potom svaka slijedeća godina i svaka tema su drugačije, jednostavo su specifičnosti s kojima se hvatamo u koštac. Osim svoga iskustva, tu su iskustva vezana za kolege koji prolaze slične faze u izrastanju do kvalitetnog nastavnika. Trebaju odgovor, a ne postavljaju pitanja. I najzad, tu su učenici kojima je potrebna pomoć. Oni trebaju nastavnika-mentora koji će svojim primjerom, dakle znanjem ukazati na faze u izradi, jer ukoliko neka od komponenti nedostaje može se steći iskrivljena slika o svrhi izrade rada kao i samome radu.
1.1.Maturski rad – pojam i definicija
Maturski rad je relativno samostalno urađen stručni rad u kojemu se obrađuje određena tema ili problem kojeg bira sam učenik završnog razreda srednje škole i/ili uz sugerisanje predmetnog nastavnika. Izrada rada ne predstavlja samo navođenje tuđih misli, stalno citiranje izvora već i samostalno proučavanje, istraživanje i donošenje zaključaka. Radi se uz stalni nadzor nastavnika-mentora, što znači da se redovno obavljaju konsultacije i da se učenik usmjerava na izradu rada postepeno, dio po dio. Svrha izrade rada je da učenik pokaže da je ovladao teorijskim i praktičnim znanjem te da se samostalno služi literaturom. Istovremeno treba da se šire i dublje upozna sa sadržajem određenog nastavnog programa, te stekne određeno iskustvo u pisanju stručnih radova, što je priprema za ono što slijedi u nastavku školovanja.
Budući da ne postoji pisano pravilo koliko stranica treba da sadrži jedan maturski rad, onda se preporučuje da minimalan broj stranica bude 12, optimalan – 15, a maksimalan 20 stranica izuzimajući naslovnu stranicu, sadržaj i popis literature kao i tabele i ilustracije (grafikoni, crteži i slike i slične priloge) koji zauzimaju veći dio stranice.
2.Izbor predmeta istraživanja (teme ili problema)
Predmetni nastavnici prije kraja prvog polugodišta, konkretnije do kraja novembra tekuće školske godine predlažu određeni broj tema za izradu maturskog rada. Istovremeno u skadu sa zahtjevima pojedinih učenika mogu i da razmotre njihove prijedloge tema za izradu rada. Poželjno je da se ispoštuju želje učenika, ali i da se obrati pažnja na jednaku opterećenost predmetnih nastavnika. Maturski rad se može raditi iz svih predmeta koji su zastupljeni tokom četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja , ukoliko to nije drugačije određeno Nastavnim planom i programom. Učenik će odabrati temu/problem iz jednog predmeta do prve polovine decembra kako bi se u drugoj polovini decembra mogao pripremiti spisak sa imenima svih učenika i odabranim temama. Prije kraja prvog polugodišta Nastavničko vijeće razmatra i usvaja predložene teme.
3.Kriteriji za izbor predmeta istraživanja
Pri odabiru same teme/problema predmetni nastavnik treba da odluči da li je tema/problem adekvatno odabran, te da li je u skladu sa interesovanjem i sklonostima učenika. Osim toga, poželjno je da odabrana tema/problem bude manje istraživan kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje i/ili prepisivanje. Uz svaku temu nastavnik već zna koja je literatura dostupna učenicima, odnosno dobro odabrana za istraživanje teme/problema. Ukoliko učenik sam predlaže temu/problem, poželjno je da u dogovoru s nastavnikom odabere i literaturu.
Posebnu pažnju treba posvetiti formuliranju teme/predmeta istraživanja. Izbjegavati greške tipa navođenja široke oblasti proučavanja, dakle skoncentrisati se na specifičnost.
4.Plan izrade maturskog rada
Budući da smo temu odabrali i formulisali, te znamo koja je literatura dobra za uspješnu obradu teme/problema, treba da pređemo na sam plan izrade. Ovaj korak je dobar, iz prostog razloga, što se učenici usmjeravaju na period koji slijedi, te na uvažavanje rokova koje treba ispoštovati. Tako će:
a) prikupiti podatke – literaturu
b) pročitati te zabilježiti važnije podatke
c) razvrstati građu
d) uraditi skicu rada
e) raditi na izradi rada (kucanje po fazama i ispis)
f) čitati rad i vršiti ispravke
g) izraditi konačnu verziju rada
Svaki od navedenih koraka učinjen je uz nadzor nastavnika-mentora. Dakle, nakon predloženog plana učenik će konsultovati nastavnika, a potom će raditi korak po korak dalje uvažavajući nastavnikovu znatiželju da prati izradu rada prema planu i da usmjerava izradu ka konačnoj verziji.
Ovakav pristup izradi rada treba da bude imperativ i učeniku i nastavniku kako bi se izbjegle neugodnosti tipa da je učenik došao na konsultacije samo jedanput i pri tom donio konačnu verziju rada. Odnosno rad nije urađen dobro, a za popravak nema vremena, te će taj rad biti ocijenjen lošom ocjenom. Isto tako, ako nema redovnih konsultacija dogodit će se da učenik nije ušao u suštinu problema, jer to ne smatra važnim i sl. pogotovo, ako se radi o učeniku koji nakon predaje konačne verzije neće imati usmeno obrazloženje rada, jer je isti oslobođen polaganja maturskog ispita.
5. Prikupljanje podataka i njihova upotreba
Postoje različite metode i tehnike prikupljanja podataka. Ako govorimo o obradi teme iz
književnosti npr. Upotreba monologa u romanu „Derviš i smrt“ Meše Selimovića, onda ćemo kao primarni izvor koristiti, prije svega, sam roman „Derviš i smrt“, zatim književnu kritiku koja za predmet istraživanja ima upotrebu monologa u pomenutome romanu, ali tada govorimo o sekundarnim izvorima. Dobro je da se koriste i primarni i sekundarni izvori, naravno prednost se daje primarnim izvorima. Međutim, izrada rada treba da pokaže da je učenik ovladao osnovnim znanjima iz oblasti teorije književnosti, jer teoretski dio o monologu zna da konkretno primijeni na sam umjetnički tekst.
Osim knjige kao izvora, mogu se koristiti, u zavisnosti od teme/predmeta istraživanja razni pisani izvori (hronike, memoari, dnevnici, biografije i sl.), usmena tradicija, razna umjetnička djela (slike, portreti, biste, natpisi i sl.), spomenici i uopće svjedočanstva, natpisi, javni dokumenti i sl. Međutim, ako je predmet istraživanja Odnos nataliteta i mortaliteta na području općine Mostar ili javno mišljenje o nekoj knjizi i sl. ne možemo se oslanjati na pisane izvore, već koristimo druge metode, postupke i tehnike. Tako ćemo statističke podatke ili one dobivene intervjuom tekstualno obraditi ili ćemo analizirati dokumentaciju.
6. Preporuke za organizaciju i raspored građe
Kada smo prikupili literaturu potrebnu za izradu rada, tada prelazimo na organizaciju i raspoređivanje građe (zapažanja, činjenice, argumenati, ideje i sl.) Pri tom je potrebno voditi računa o slijedećem:
– sličnosti (slične ideje, činjenice i dr. treba povezati, tako da se o istome ne govori na više mjesta, već da sve bude skoncentrisano na jednom mjestu);
– logičkom slijedu (pronalaziti neke logične odnose – tipa: vremenske, uzročne, posljedične i dr.);
– srazmjeru dijelova (svakom dijelu rada treba dati onoliko prostora koliko po važnosti zaslužuje u odnosu na temu).
7. Elementi maturskog rada
Kvalitetan maturski rad sadrži: naslovnu stranicu, sadržaj, uvod, obradu teme, zaključak, tabele i ilustracije kao i popis korištene literature.
7.1. Naslovna stranica
Naslovna stranica predstavlja prvi kontakt autora rada s čitaocem, zbog toga sadrži osnovne podatke:
– naziv države, naziv entiteta, naziv kantona, naziv škole (lijevi gornji ugao stranice);
– Maturski rad iz (naziv predmeta) staviti na sredinu stranice;
– naziv teme, odnosno naslov maturskog rada (sredina stranice – ispod prethodnog dijela);
– podaci o mentoru (lijevi donji ugao);
– podaci o učeniku (desni donji ugao)
– grad, mjesec i godina izrade rada (pri dnu stranice – centrirano)
Ova stranica se ne obilježava brojem.
7.2. Sadržaj
Poželjno je sadržaj dati na početku rada, dakle poslije naslovne stranice kako bi se uočila struktura rada. Ni ova stranica se ne obilježava rednim brojem, a naslov se piše velikim slovima (veličina slova 12, oblik slova Times New Roman, podebljano i centrirano na vrhu stranice).
7.3. Uvod
Ovaj dio rada smatramo posebno važnim, jer sadrži podatke o temi/problemu koji se razmatra. Konkretno, u njemu se definšu pojmovi, odnosno cilj i svrha pisanja rada kao i kompozicija rada. Isto tako, u uvodu se iznosi zbog čega je učenik izabrao, upravo, ovu temu, šta je poznato, odnosno šta su drugi kazali o ovoj temi i na šta se ukazuje ovim radom. Dakle, govorimo o svrsi pisanja rada.
Osim toga, potrebno je navesti i kompozicione dijelove rada, te u kratkim crtama ukazati na sadržaj pojedinih dijelova rada. Prema tome, uvod treba da sadrži imenovanje problema rada i razlog izbora teme/predmeta istraživanja.
I najzad, karakteristike dobrog uvoda su jasnost i sažetost, te kratkoća (jedna do dvije kucane stranice; veličina slova 12, oblik slova Times New Roman, prored 1,15) Sam naslov se piše velikim slovima (veličina slova 12, oblik slova Times New Roman, podebljano, lijevo). Kao posebnost, treba istaći da se ovaj dio rada piše poslije same obrade teme.
7.4. Obrada teme
Ovaj dio rada označavamo kao glavni, jer predstavlja srž istraživanja i radi se prije ostalih dijelova samoga rada. Zbog toga se u cilju kvalitetnije obrade uradi plan ili koncept kao neka vrsta misaonog kretanja kojim ćemo postići pravilnu kompoziciju, odnosno raspored dijelova unutar glavnog dijela rada. Najjednostavniji način je da se pođe od raščlanjivanja teme/problema istraživanja. Tako ćemo dobiti strukturu ovog dijela rada koncipiranu kroz poglavlja, odjeljke i pododjeljke.
Drugim riječima, potrebno je logički grupisati istraživačke rezultate u manje cjeline pa tako dobijamo naslov poglavlja, naslov odjeljka i naslov pododjeljka. Možemo se poslužiti tehnikom „grozd“ ili skiciranjem misli. To znači da ćemo temu rada napisati na sredini papira, da bismo onda išli u raščlanjivanje – grananje upisujući u nove kvadratiće ključne riječi, koje će predstavljati nazive poglavlja. Naravno, ovdje nije kraj, što znači da se od ovih kvadratića dalje grana i da se formiraju novi kvadratići koji sad predstavljaju odjeljke, a još dalje pododjeljke. Dakle, u prvoj verziji pišemo sve što nam padne na pamet, a što se temelji na onim saznanjima dobivenim nakon detaljnog iščitavanja literature koja nam služi kao podloga za izradu maturskog rada. Ovakvo predstavljanje dijelova – odjeljaka i pododjeljaka rada ima za cilj da se sačuvaju misli koje je naš mozak ubrzano proizveo, te da se lakše pamte te ključne riječi. Na taj način se stvara vizuelna slika o onome što čini kostur rada. Istovremeno skiciranje znači pretvaranje riječi ili sintagma u manje cjeline – odjeljake i pododjeljake.
2.2. MOTIVI LJUBAVI U ROMANU „DERVIŠ I SMRT“
2.2.1. Ljubav prema Bogu 2.2.2. Ljubav prema tekiji 2.2.3.Ljubav prema bratu
2.2.4. Ljubav prema ženi 2.2.5. Ljubav prema prijatelju
2.2.4.1.Prva Ahmedova ljubav prema ženi 2. 2.5.1. Hasan
2.2.4.2. Ljubav prema kadinici 2.2.5.2. Mula-Jusuf
Slika 1. Primjer formiranja poglavlja, odjeljaka i pododjeljaka.
Konceptualno složeni dijelovi teksta unutar kojih se razvija jedna ideja ili misao čine odjeljke koji onda formiraju poglavlja. Poželjno je da jedna kucana stranica sadrži tri do četiri pasusa i da su po dužini ravnomjerni. Ukoliko se pojavi više kraćih pasusa, onda ih grupisati.
Naslovi poglavlja pišu se centrirano na stranici velikim slovima, dok se naslovi odjeljaka i pododjeljaka centrirano pišu malim slovima, osim početne riječi koje se piše velikim slovom i eventualno upotrijebljenog vlastitog imena u sredini naziva, kad se isto tako koristi veliko slovo.
Ovaj dio rada zauzima deset do šesnaest stranica teksta. Koristi se veličina slova 12, oblik slova Times New Roman, prored 1,15. Sam naslov se piše velikim slovima (veličina slova 12, oblik slova Times New Roman, podebljano, lijevo).
7.5. Zaključak
Završni dio maturskog rada je zaključak, koji za razliku od uvodnog dijela ima drugačiju svrhu. Sastoji se od dva dijela, a predstavlja rezultate do kojih se došlo istraživanjem. Konkretnije, u prvom dijelu zaključka iznose se sličnosti ili se ukazuje na razlike u odnosu na postojeća saznanja, te donosi zaključak/zaključci koji proizlaze iz rada. Poželjno je uraditi poređenje stavova datih na početku rada (cilj rada) sa stavovima do kojih se došlo na kraju istraživanja ili konkretnije zaključiti da li je ostvarena svrha rada.
Drugi dio zaključka predstavlja vlastiti sud o određenoj temi/problemu. Ovaj dio maturskog rada piše se na posebnoj stranici a zauzima jednu, eventualno dvije stranice kucanog teksta. Veličina slova je 12, oblik slova Times New Roman, prored 1,15. Sam naslov se piše velikim slovima (veličina slova 12, oblik slova Times New Roman, podebljano, lijevo).
7.5.1. Navođenje izvora u tekstu
Sasvim je razumljivo da se obrada jedne teme/problema zasniva na dotadašnjim
saznanjima i/ili rezultatima istraživanja objavljenim u različitim knjigama, udžbenicima, časopisima i sl. Stoga je potrebno da se svi korišteni izvori i adekvatno navedu. U suprotnom, nenavođenje autora i izvora predstavlja „intelektualnu krađu“. I najzad, navođenje izvora omogućava bolju izradu rada te ukazuje na kvalitet rada. Unutar samog teksta, odnosno uvodnog dijela rada, obrade teme i zaključka moguće je na dva načina navoditi izvore: pomoću fusnota i zagrada. Kod upotrebe fusnote, autor rada čitaoce će uputiti na izvor stavljanjem zvjezdice ili broja iznad citata, parafraze ili uopće nekog pojma kojeg želi pojasniti. Taj isti znak – zvjezdica ili broj, stavlja se ispod teksta, pri dnu stranice na kojoj je označen dio teksta.
Ukoliko se radi o navođenju autora i njegova djela iz kojega je uzet neki dio teksta kao citat, onda se u fusnotu stavljaju podaci na slijedeći način:
Midhat Šamić, Kako nastaje naučno djelo, Uvođenje u metodologiju i tehniku naučnoistraživačkog rada – Opći pristup, Sarajevo, IP Svjetlost, 2003, str. 92.
Ako se na istoj stranici iza jedne fusnote, pojavi druga fusnota koja upućuje na iste podatke, onda se u toj drugoj stavlja znak „ibid“, „ib“ (lat.) ili „isto“.
Ukoliko na knjizi nema odštampana godina izdanja, već smo za nju na neki način saznali, onda je stavljamo u uglastu zagradu. Isto će se postupiti i kod drugih podataka za koje nemamo potvrdu, bilo da se radi o nazivu djela, imenu autora i sl.
Kod navođenje djela dva ili tri autora treba navesti imena svih autora.
Ali, u slučaju navođenja više od tri autora navodi se samo ime prvoga i uz njega se stavi: i dr. Ostali podaci se navode kao u prvom primjeru.
Kod navođenja podataka o izdanju djela, uvijek se navodi izdanje koje je konsultovano.
Ukoliko je djelo objavljeno u nekoj zbirci:
Juraj Martinović, „Meša Selimović“ u Bošnjačka književnost u književnoj kritici, Enes Duraković i Fahrudin Rizvanbegović (Sarajevo: Alef, 1998), 233-240.
Muhsin Rizvić, „Relativizam kao struktura i poetika romana Derviš i smrt“ u Panorama bošnjačke književnosti (Sarajevo: Ljiljan, 1994), 379-388.
Ako je članak objavljen u časopisu, onda navodimo ime autora, „Naslov članka, Naziv časopisa, (godina izdanja): stranica.
Članak objavljen u novinama: autor, „Naslov članka, Naziv časopisa, dan, mjesec, godina izdanja, str. __.
Pored fusnote, moguće ja navoditi padatke i u zagradi unutar samog teksta. Prednost ovakvog navođenja je u tome što čitalac ima informacije, dodatne upute, odmah u tekstu, pa ne prekida čitanje tražeći podatke u fusnoti. Međutim, ovakav način navođenja podataka ima i svoje nedostatke. Oni se ogledaju u tome što je za ovaj način navođenja potrebno na kraju rada formirati listu izvora u kojoj će biti navedeni potpuni podaci.
7.5.2. Označavanje dijelova rada
Primjer za označavanje teksta rada već je dat u ovom radu. Dakle, glave, poglavlja, odjeljci i pododjeljci se označavaju arapskim slovima, dok broj svakog poglavlja počinje s brojem glave kojoj poglavlje pripada pa onda slijedi redni broj navedenog poglavlja. Slijedeća podjela je na odjeljke, što znači da se navodi broj glave, poglavlja pa odjeljka. I nazad, idu pododjeljci (ukoliko ih bude) isim rasporedom.
7.6. Literatura
Prema rasporedu elemenata maturskog rada, popis korištene literature dolazi poslije zaključka, mada je uobičajeno da se literatura upisuje postepeno dok se radi na izradi samog rada, da bi se u konačnoj verziji korištena literatura posložila abecednim redom prema prezimenu autora, ali bez navođenja rednih brojeva u popisu literature. Ukoliko se ime jednog autora pominje više puta, onda se u popisu kreće od djela novijeg datuma pa unazad ili, ukoliko se isti autor pojavljuje prvi put samostalno a drugi put kao jedan od autora čije ime je na prvom mjestu, onda se prvo navede njegov samostalni rad pa tek ovaj drugi.
U popis literature potrebno je unijeti sve izvore koji se koriste (knjige, članke, studije, priručnike, rječnike, statističke podatke, internet stranicu i sl.), ali nikako se ne smije desiti da učenik prikrije izvore. Dakle, preporučuje se da popis bude potpun i tačan.
7.6.1. Primjeri navođenja korištene literature
Postoji više načina navođenja literature pa je dobro konsultovati nastavnika-mentora radi usaglašavanja. Ovdje se navodi po jedan primjerak za različite izvore.
Knjige
Autor (godina izdanja): Naslov knjige, Mjesto izdanja, Izdavač
Šamić, Midhat (2003): Kako nastaje naučno djelo,Uvođenje u metodologiju i tehniku naučnoistraživačkog rada – Opći pristup, Sarajevo, IP Svjetlost
Ako se citira djelo dva autora, samo se kod prvog piše prezime pa ime; kod drugog se piše ime pa prezime (godina izdanja): Naslov knjige, Mjesto izdanja, Izdavač
Bulić Refik i Muhamed Šator (2001): Naš jezik, Udžbenik za 1. razred srednjih škola,Tuzla, Bosanska riječ
Ako se citira djelo tri i/ili više autora, onda se piše samo prezime prvog autora, dok se za ostale ne navode podaci već se stavi i drugi (godina izdanja): Naslov knjige, Mjesto izdanja, Izdavač
Jahić i dr. (2000): Gramatika bosanskoga jezika,Zenica, Dom štampe
Članci iz časopisa i novina
Autor (dan, mjesec, godina izdanja): „Naslov članka“, Naziv časopisa , stranica.
Časopisi i novine
Naziv časopisa (Mjesto izdanja), godina izdanja
Naučni časopisi
Autor (godina izdanja): „Naslov članka“, Naziv časopisa, broj časopisa, stranice.
Intervjui:
Ime i prezime osobe koja je intervjuisana (dan, mjesec, godina kada je rađen intervju)
Web Sites :
Autor, Naziv Web stranice, datum postavljanja/revizije (ukoliko je navedeno), Naziv institucije/udruženja/korporacije, dan, mjesec i godina pristupa
„Online“ članci:
Autor, „Naslov članka“, Naslov izvora, datum postavljanja/publiciranja /ažuriranja, dan, mjesec, godina pristupa
Televizijski i radio programi/emisije:
„Naziv epizode“, Naziv programa, Naziv serije, Ime mreže, TV ili radio kuće, Mjesto, dan, mjesec, godina emitovanja
Ukoliko se desi da uneseni podaci zauzmu više od jednog reda, onda se tekst u ostalim redovima ne uvlači za 1 cm.
Prored unutar pojedinih dijelova je 1, a između samih dijelova ostavlja se razmak.
7.7. Tabele i ilustracije
Ovaj dio rada važan je koliko i sam tekst. Njegov zadatak je da jasno, sažeto i jednostavno predstavi materijal u radu. Služi kao dodatak tekstualnom dijelu, a nikako kao ponavljanje već rečenog. Zbog toga je potrebno posvetiti pažnju izradi i ovog dijela rada. Može se dati unutar teksta, ali i kao prilog. Poželjno je izvršiti numerisanje istih onim redom kako se javljaju. Osim broja, tabele i ilustracije treba da budu praćene i nazivom ili naslovom, opisom i legendom. Tekst tabela nalazi se iznad tabele, centriran, a tekst Tablica s brojem u kurzivu . Prored u naslovu tablice je 1, a veličina slova 11. Za razliku od prethodnog, tekst grafičkog prikaza, crteža i slike nalazi se ispod ilustracije, centrirano. Sadrži tekst Slika i pripadajući redni broj u kurzivu. Ovdje se nakon rednog broja stavlja tačka, a sam sadržaj koji opisuje ilustraciju pišemo u Times New Roman. Veličina slova je 11, a prored 1. Ukoliko se tabele i ilustracije preuzimaju potrebno je navesti i izvor. Zapravo u samoj strukruri maturskog rada tabele i ilustracije se navode kao i literatura pod nazivom popis tabela, odnosno popis ilustracija. Ovaj popis obavezno sadrži broj, naziv tabele i/ili ilustracije, naznaku stranice na kojoj se nalaze. Veličina slova je 12, oblik slova Times New Roman, podebljano, centrirano.
8. Tehničke upute za oblikovanje teksta i pisanje konačne verzije rada
Izbor predmeta istraživanja, prikupljanje literature kao i sama obrada rada zahtijevaju posebnu pažnju i vrijeme. Međutim, bez adekvatnog tehničkog oblikovanja ne možemo govoriti o kvalitetno urađenom radu. Osim toga, urednost i preglednost rada olakšavaju čitanje i daju uvid u postupnost i sistematičnost u obradi teme/problema istraživanja.
Pored zadovoljavajućeg vanjskog izgleda i kvalitetno obrađene teme/problema istraživanja, rad treba da bude logički i stilski dotjeran. To znači da se treba izbjegavati dvosmislenost, višak riječi, stereotipne fraze i skraćenice, posebno one koje nisu u skladu s pravopisnom normom.
8.1. Izgled rada
U cilju preglednosti i spretno urađenog rada preporučuje se slijedeće :
– korištenje standardnih margina (gore, dolje, lijevo i desno) po 2,5 cm;
– širina reda 16 cm;
– pisanje u odlomcima između kojih stoji prazan red;
– obilježavanje stranica rednim brojem u donjem desnom uglu;
– pisanje glavnih naslova velikim podebljanim slovima, a podnaslova malim podebljanim slovima, osim prve riječi koja se obavezno piše velikim slovom kao i vlastitih imena ako se nađu u njima;
– veličina slova je uvijek 12, a oblik Time New Roman;
– dijelovi teksta koji se ističu pisati kurzivom.
8.2. Upute za pisanje konačne verzije rada
U pisanju se riječi odvajaju prazninama koje predstavljaju jedan razmak, dok se između samih riječi i pravopisnih znakova kao što su tačka, upitnik, uskličnik, zarez, dvotačka, tačka zarez, zatvorena zagrada, navodnici na kraju navoda, ne ostavlja razmak. Isto pravilo vrijedi i za tri tačke, dakle pišu se zajedno s riječju kojoj prethode, kao i iza te riječi
9. Predaja maturskog rada
Nakon što smo otkucali konačnu verziju maturskog rada, još jedanput pregledali, a potom taj primjerak rada odnijeli nastavniku-mentoru i dobili pozitivan odgovor da je rad dobro urađen, prelazimo na slijedeću fazu u izradi rada. Ispisat ćemo rad u tri primjerka, ukoričiti ga i predati u školu. Dva primjerka rada učenik dostavlja nastavniku-mentoru , dok treći primjerak ostaje samom učeniku (autoru rada) kako bi ga donio na odbranu rada, a potom ostavio u svoju arhivu. Poželjno je da rad bude predat sedam dana prije završetka nastave u drugom polugodištu četvrtog razreda.
10. Odbrana maturskog rada
Pošto je nastavnik-mentor pregledao i ocijenio rad uz obavezno pismeno obrazloženje,
odnosno davanje mišljenja o radu, slijedi odbrana rada. Sam postupak odbrane može početi uvodnim riječima predsjednika komisije, koji otvara postupak odbrane. Nakon toga nastavnik-mentor iznosi svoje mišljenje o radu. I najzad, kandidat u vremenskom okviru od pet do sedam minuta izloži zašto je odabrao za izradu rada tu temu/problem; kako je tekao proces izrade rada – od prikupljanja podataka do pisanja konačne verzije i do kojih je zaključaka došao u radu. Budući da je ovo posljednja faza kao kruna rada u četverogodišnjem srednjoškolskom obrazovanju, to treba da bude i svečani čin.
U slijedu radnji, nastavnik-mentor će postaviti tri pitanja koja članovi komisije usvajaju, a ukoliko imaju drugačiji ugao gledanja na obrađenu temu/problem, mogu se pitanja i preformulisati. Nakon promišljanja, kandidat odgovara na pitanja. Potom članovi komisije bez prisustva kandidata donose konačnu ocjenu rada, a ona proizlazi iz pismenog dijela rada i usmenog obrazloženja.
11. Zaključak
Godinama radimo jedan posao, a ne osjećamo potrebu da svoje iskustvo iz nastavne prakse podijelimo s drugima, jer to smatramo nevažnim ili smatramo da i drugi to znaju te da im ne treba pomoć, sugestija, razmjena iskustva. To je greška koju nesvjeno činimo, jer svima nam je potrebno da razmijenimo stečeno iskustvo i primjere dobre prakse, čak i onima koji se osmjele da javno predstave svoja iskustva iz nastavne prakse.
Dakle, ništa se ne podrazumijeva, već o svemu treba otvoreno da razgovaramo, ukazujemo na dobru stranu nečijeg rada ili pružamo pomoć u prevazilaženju prepreke. Dobar nastavnik jest uzor učenicima, ali i drugim nastavnicima. Potrebna mu je pohvala a ponekad i pomoć da bi savladao prepreku. Ovaj model izrade maturskog rada jest dobar primjer iz nastavne prakse koja je stečena u nizu od četrnaest godina rada i zato smatramo da će biti putokaz ali i podsticaj za pisanje i objavljivanje radova iz oblasti nastavne prakse.
Tehnički izgled naslovne stranice maturskog rada Tehnički izgled posljednje stranice maturskog rada
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Hercegovačko-neretvanski kanton
Gimnazija Mostar
Maturski rad iz bosanskog jezika i književnosti
MOTIVI LJUBAVI U ROMANU „DERVIŠ I SMRT“ MEŠE SELIMOVIĆA
Mentor: Učenik:
________________ ___________________
Mostar, maj 2012.
Datum predaje maturskog rada: ___________________ M.P.
Mišljenje profesora-mentora o radu:
Ocjena maturskog rada: ¬¬¬¬____________ ( )
Datum odbrane maturskog rada: ¬¬______________
Komisija u sastavu: Potpis članova komisije:
1. Predsjednik: ________________ ________________________
2. Ispitivač: _________________ _______________________
3. Stalni član: _________________ _______________________
Pitanja na usmenom obrazloženju rada:
1. ________________________________________________________
2. _________________________________________________________
3. _________________________________________________________
Ocjena usmenog obrazloženja rada: ________________ ( )
Ocjena rada : ________________ ( ) M.P.
Tehnički izgled lista koji služi za evidentiranje konsultacija
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Hercegovačko-neretvanski kanton
Gimnazija Mostar
KONSULTACIJSKI LIST
_______________________________________ ____________________
(Ime i prezime učenika) (razred i odjeljenje)
Tema maturskog rada:_____________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
Datum
Sadržaj konsultacija Potpis mentora
Datum
Sadržaj konsultacija Potpis mentora
Mentor: Učenik:
___________________________ __________________________
_____________________________________ M. P.
(Mjesto, dan i datum posljednjih konsultacija)
Literatura
Alić, Amel (2005): „Metode i stilovi citiranja u seminarskim i diplomskim radovima“,
Didaktički putokazi, 34, 26 – 31.
Čengić, Mustafa (2005): Vještina pisanja, Sarajevo, DES
Jerković, Lidija (2010): „Kako napisati maturalni rad“, Škola, 6, 171 – 182.
Slatina, Mujo (2003): „Izrada seminarskog i diplomskog rada u univerzitetskoj nastavi“, Didaktički putokazi, 29, 1 – 17.
Šamić, Midhat (2003): Kako nastaje naučno djelo,Uvođenje u metodologiju i tehniku naučnoistraživačkog rada – Opći pristup, Sarajevo, IP Svjetlost
http://www.gimnazijabihac.edu.ba/fajlovi/Upute_za_izradu_maturskog_rada.pdf
http://www.sgts.edu.ba/v