75 godina postojanja i rada časopisa “Naša škola”

Ove godine slavimo jubilarnu godišnjicu časopisa Naša škola, 75 godina postojanja i rada, jedan od časopisa sa najdužim radnim vijekom u Bosni i Hercegovini, ako nije i jedini koji je nastao odmah nakod Drugog svjetskog rata i traje do danas.

Časopis Naša škola pokrenut je 1949. godine. Pokretač i izdavač časopisa bilo je Pedagoško društvo Bosne i Hercegovine, a kasnije Savez pedagoških društava Bosne i Hercegovine. Prvi broj izlazi 25. januara 1950. godine, u vrijeme velike obnove, kada je bilo neophodno uspostaviti sistem koji će uvezati nastavnike u cijeloj zemlji, instrument kojim se može lakše i brže pružiti pomoć nastavnicima i davati smjernice za kvalitetnije obrazovanje. Upravo je u tome veliki značaj časopisa bio tada, ali i danas, 75 godine poslije.

Agresija na Bosnu i Hercegovinu prekida izlaženje časopisa.  Obnovljen je rad Saveza društava prosvjetnih radnika 1994. godine pod nazivom Udruženja nastavnika Federacije

Povodom obilježavanja 75 godina časopisa Naša škola – časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja (1949–2024)

Bosne i Hercegovine. Od tada časopis nastavlja sa radom u izdavaštvu Udruženja. U tom periodu između 1992. i 1995. godine Redakcija je radila u teškim uslovima; sve evidencije i mnogo materijala pisano je ručno, mnogo truda da se osposobi prostor, da se zaštiti od ratnih razaranja, očisti, opremi koliko se može, i uz sve to trebalo je pronaći autore, recenzente, proslijedi štampariji i distribuirati časopis. Posebnu zahvalnost u tom poslijeratnom periodu treba odati prof. dr. Muhamedu Dervišbegoviću koji se, zajedno sa ostalim kolegama, borio za opstanak časopisa i finansijsku podršku. Zahvalnost dugujemo i akademiku Vladimiru Premecu, kao stalnom članu Redakcije, koji se predano zalagao za finansiranje časopisa, broj po broj. U prvim danima poslije agresije bilo je mnogo naučnih i stručnih saradnika koji su svojim entuzijazmom sačuvali časopis, podržavajući time kolege u nastavi gdje je nedostajalo svega, a posebno mladog kadra, mladih naučnih radnika iz prosvjetne struke koji nisu imali gdje objavljivati svoje radove, a reference su im trebale za naučna napredovanja.

Časopis Naša škola ima i saradnike iz regije, svoje radove. U okviru istraživačkih projekata bila je uspostavljenja saradnja sa Kraljevinom Norveškom koja je finansirala dva broja Naše škole, a jedan broj je objavljen na engleskom jeziku. Iako je u Republici Srpskoj počeo sa radom časopis Naša škola (1994) u izdanju Društva pedagoga Republike Srpske, i pored toga u našu Redakciju redovno su stizali prilozi iz Banjalukeposebno Hrvatske i Srbije, koji objavljuju .

Povodom 45 godina izlaženja časopisa Naša škola, piše prof. dr. Zehra Hubijar, tadašnja predsjednica Skupštine saveza društava prosvjetnih radnika Bosne i Hercegovine:

„Naša škola je časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja. Sa stanovišta profesije časopis pokriva ono što nazivamo suštinom procesa edukacije. Gledano sa šireg aspekta, tematika ovog časopisa anticipira budućnost škole, prati njenu promjenljivost kao najvažniju komponentu i utiče na tu promjenu. Pomažući edukatorima da kvalitetnije educiraju i da uvijek iznova uče o učenju Naša škola je i sama edukator.

… Tematikom i načinima interpretacije časopis se bavi pitanjima školske prakse, nastavnim planovima i programima, razgovorima o odgoju i obrazovanju, prikazivanjem i ocjenjivanjem udžbenika, i to u rubrikama: Školska praksa, Nastavni planovi i programi, Iz života škole, Stručno školstvo, Specijalno školstvo, Pitanja i odgovori, Osvrti i prikazi. Agresija na Bosnu i Hercegovinu prekida izlaženje časopisa 1992. godine. Taj je prekid uticao da nismo obilježili pedesetu godišnjicu Naše škole. Dogovorili smo se da u opštoj destrukciji učinimo nešto konstruktivno. Prostor namijenjen prosvjetnim radnicima i redakciji časopisa bio je razrušen, bez stakla, ličio je na užas, a uz sve to bio i uzurpiran.

Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, na čijem je čelu bio prof. dr. Enes Karić kao ministar, prof. Abdulah Jabučar kao zamjenik, te prof. dr. Srebren Dizdar, prof. dr. Safet Smajkić, pomaže Savezu društava u ukupnoj konsolidaciji i razjašnjavanju pravnih i stručnih aspekata u vezi sa ponovnim pokretanjem izlaženja časopisa.

Treba napomenuti da su prof. Smail Vesnić i prof. Hamza Dobrača mnogo pomogli u stvaranju uslova za rad. Prof. dr. Muhamed Dervišbegović je prihvatio obavezu da bude urednik časopisa.

Izvršena je i adaptacija prostora. Fondacija SOROS obezbijedila je sredstva za štampanje prvog poratnog broja Naše škole. Ovo je već šesti broj i sada ovaj časopis ima svoje čitaoce pretplatnike. Da bi svoje prisustvo u školama, među prosvjetnim i naučnim radnicima mogao pravdati, časopis mora pratiti školu, njene potrebe, tendencije u svijetu u oblasti odgoja i obrazovanja i pozitivna iskustva ponuditi u vidu priloga.“ (Zehra Hubijar, Naša škola, godina XLVI, broj 6, str. 7, 1998).

Prvi urednik časopisa Naša škola bio je Hasan Đikić, osnivač, urednik i saradnik. Urednici su bili i dr. Petar Mandić, dr. Nikola Filipović, dr. Muhamed Muradbegović, dr. Milenko Brkić. Prethodnoj urednici (do 2022. godine) mr. sc. Milki Babić koja je stalni i nezamjenjiv član Redakcije dugujemo posebnu zahvalnost za višedecenijski predan rad i zalaganje da časopis traje, posebno u teškim uslovima nakon rata. Zajedno sa prof. Premecom okupljala je nove saradnike, istovremeno u neprestanoj borbi za finansijskom podrškom da bi časopis opstao, u potrazi za novim saradnicima, autorima, recenzentima. Sve aktivnosti bile su u pravcu daljeg razvoja časopisa koji mora ići u korak s vremenom i biti poveznica i ideja vodilja ka dobrim rezultatima a za dobrobiti nauke, struke i svih nas.

Od 2022. godine, urednik časopisa je mr. sc. Aida Kršo (autor ovog teksta), čiji je zadatak da nastavi istim entuzijazmom i ka istom cilju, prateći putokaz dosadašnjih urednika. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja nastavnika Federacije Bosne i Hercegovine je prof. dr. Suad Kurtćehajić; članovi Redakcije su: prof. dr. Suad Kurtćehajić, prof. dr. Hanka Vajzović, prof. dr. Enes Pelidija, dr. sc. Ružica Šutalo Selimagić i mr. sc. Milka Babić; sekretar Redakcije je prof. Ajdin Đerzić.

Časopis je uvijek okupljao kadrove koji su svjesni važnosti odgoja, obrazovanja i odgovornosti koju nosi svako od nas u tom procesu. U proteklih 75 godina, uz urednike časopisa Naša škola bilo je na desetine članova Redakcije, recenzenata i autora, spoljnih saradnika, prijatelja Naše škole, naučnih radnika i stručnjaka koji su svojim znanjem, autoritetom, odgovornim i predanim odnosom prema obrazovanju i nauci, jačali kvalitet, važnost i ugled časopisa. Svima izražavamo poštovanje i zahvalnost. Od prvog broja časopisa do danas bilo je na desetine istaknutih naučnih radnika  koji su bili urednici ili članovi Redakcije. U sljedećem broju časopisa pripremamo podatke iz arhive koje ćemo prezentirani javnosti i time odati počast poimenično svima koji su svoje znanje i trud ugradili u 75 godina postojanja i razvoja časopisa Naša škola.

Časopis je prvobitno bio namijenjen učiteljima i nastavnicima osnovnih škola, distribuirao se širom Jugoslavije u sve škole u tiražu od tri do čak osam hiljada primjeraka. Obilježavamo 75 godina časopisa (prekid tokom rata 1992–1995), sa tiražom 550 primjeraka, što je pokazatelj još neadekvatne podrške obrazovanju na svim nivoima.

S obzirom na potrebe nastave, kao i važnost časopisa, Naša škola se usmjerava prema nastavnicima i osnovnih i srednjih škola, djeluje i razvija se kao platforma za povezivanje teorije i prakse u nastavi svih nivoa obrazovanja, podrška za nastavnike osnovnih i srednjih škola, prilika za saradnju između naučnog i stručnog kadra. Osnovni cilj postojanja i rada časopisa jeste povezivanje nastavnika, redovne edukacije nastavnika kroz interakciju i individualni rad.

Objavljeni radovi su korisna informacija nastavnicima o savremenim rezultatima iz različitih naučnih i stručnih oblasti. Radovi koji se objavljuju su naučni ili stručni, radovi koji su rezultat pojedinačnog redovnog usavršavanja nastavnika ili su rezultat zajedničkog projekta u cilju implementacije rezultata. Autori šalju i metodičke obrade iz nastavnog sadržaja kao primjer dobre metodičke nastavne prakse u svim naučnim oblastima a koji su u skladu sa nastavnim planovima i programima. Sadržaj časopisa Naša škola podijeljen je po rubrikama:

• Istraživački radovi – radovi objavljeni u ovoj rubrici moraju poštovati metode naučnog istraživanja i one moraju biti prikazane, odnosno navedene, ako su općepoznate rasprave i članci – radovi objavljeni u ovoj rubrici moraju poštovati sadržajne i stručne uslove koji podrazumijevaju tačne interpretacije naučnih i stručnih spoznaja o temi o kojoj se piše, uz argumentiranje izvora.
• Pogledi i mišljenja – radovi u ovoj rubrici mogu izražavati mišljenja koja još nisu naučno potvrđena, ali predstavljaju stav autora na osnovu ličnog iskustva ili još neprovjerenih činjenica, a mogu biti interesantni za čitatelje.
• Osvrti i prikazi – radovi ove rubrike se odnose na prikaze knjiga, izložbi, takmičenja i drugih događanja iz područja odgoja i obrazovanja.
• Iz nastavne prakse – radovi ove rubrike odnose se većinom na metodičke obrade nastavnih jedinica određenih nastavnih predmeta. Moraju imati kvalitet oglednog predavanja uz poštivanje pravila pisanja metodičkih priprema.
• Iz programa stručnog usavršavanja nastavnika – u ovoj rubrici se objavljuju radovi koji prikazuju novi način obrade jedne teme iz nastavničkih predmeta i primjere dobre nastavničke prakse, kao i pojašnjenje nekih činjenica u novim saznanjima.

Svi primljeni radovi prolaze kroz recenziranje što je dodatna edukacija autorima radova, pa čak i kad rad dobije negativnu recenziju, jer su u prilici da dobiju upute i sugestije od kompetentnih recenzenata, naučnih radnika i stručnjaka za određene oblasti. Recenziranjem radova recenzenti doprinose boljem kvalitetu časopisa, kvalitetnijoj nastavi, napredovanju kolega u struci i individualnom usavršavanju, kao i napredovanju naučnih kadrova kroz pisanje naučnih i stručnih radova. Nastavnici osnovnih i srednjih škola u prilici su da čitaju tekstove iz različitih naučnih i nastavnih oblasti te usvojena nova znanja koriste u nastavi sa učenicima u sklopu savremenog interdisciplinarnog pristupa tokom obrade različitih sadržaja. Kroz objavljivanje tekstova iz nastavne prakse razmjenjuju se različite ideje i metodičke pristupe za obradu nastavnog sadržaja iz svih predmeta.

****

I na kraju, važno je istaknuti da je časopis  za  teoriju  i  praksu  odgoja  i obrazovanja Naša škola od 1996. godine indeksiran i registriran kao stručni i naučni časopis u  Nacionalnom ISSN centru Bosne i Hercegovine  pod  brojem  ISSN 0547-308X  za  štampanu  verziju,  i  pod brojem ISSN 2303-6591 za online verziju. A 2019.  godine  registriran  je i kao naučni časopis  u  Međunarodnoj  akademskoj bazi  podataka  EBSCO.

Važno je da časopis i dalje prati savremene tokove i u referentom smislu, što znači da je neophodno nastaviti raditi na poboljšanju kvaliteta časopisa i usmjeravati ga prema članstvu u novim međunarodnim bibliotečkim bazama podataka. Novo vrijeme donosi nova pravila, više umrežavanja (novi autori, recenzenti, čitatelji, korisnici, povećan tiraž), brži protok informacija (online izdanje svakog broja i arhiva svih starih brojeva časopisa), interdisciplinarni pristup, a naš zadatak je da to omogućimo i našim autorima i čitaocima.

Budući da ovaj broj časopisa izlazi pred obilježavanje Međunarodnog dana učitelja[1], želimo svim učiteljima[2] čestitati na svemu što čine da bismo imali kvalitetno obrazovanje i sigurniju budućnost!

Sretan nam Dan učitelja!

S poštovanjem,

Mr. sc. Aida Kršo, urednik časopisa Naša škola

[1] Svjetski dan učitelja obilježava se svake godine 5. oktobra. Proglasio ga je UNESCO godine 1994. u spomen na isti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja.

Napori Obrazovne internacionale (EI-a), Svjetskoga saveza sindikata stručnjaka u obrazovanju sa sjedištem u Briselu, doprinijeli su međunarodnom priznanju i obilježavanju Dana širom svijeta.

[2] “izraz ‘učitelj’ podrazumijeva sve osobe u školama koje su odgovorne za odgoj i obrazovanje učenika“ (Preporuka o statutu učitelja, usvojena na Posebnoj sjednici Međuvladine konferencije o statusu učitelja, pod pokroviteljstvom UNESCO-a Pariz, 5. 10. 1966. godine, član I. 1.a)