Uz 57 godina izlaženja časopisa “Naša škola”

Dr. Muhamed Dervišbegović: Uz 57 godina izlaženja časopisa „Naša škola“
Glavni i odgovorni urednik časopisa „Naša škola“

Danas , kada smo se okupili da obilježimo 57 godišnjicu izlaženja časopisa „Naša škola“, prilika je da se bar u najkraćem prisjetimo i podsjetimo one daleke 1949. Godine, kada se pojavio prvi broj časopisa. Bilo je to vrijeme kada je Bosna i Hercegovina poslije II svjetskog rata i okupacije krenula na put izgradenje i obnove ratom opustošene zemlje.

Bilo je to vrijeme i velike kulturne i prosvjetne zaostalosti, a u skladu s tim i školovanje prosvjetnog kadra i otvaranje mreže škola.

Bio je to period kada je trebalo otvarati stotine novih škola i u njima zapošljavati nedovršene i za rad sa djecom neprimjerene učitelje. U tom periodu javila se potreba da se armiji prosvjetnih radnika pruži pomoć i informacije o organizovanju odgojno – obrazovnog procesa.

Sa sigurnošću možemo ustanoviti da je časopis „Naša škola“ za taj dugi period odigrao značajnu kulturnu, edukativnu i odgojnu funkciju.

Ako se samo poslužimo grubom računicom, proizilazi da je godišnje izlazilo deset svezaka, što znači da je za 42 godine izlaženja od agresije na našu zemlju izašlo 420 svezaka. Ako je svaki brojn imao 100 stranica, to je 42.000 stranica tekstova iz oblasti nastave osnovnoškolskih predmeta, koji je nivo nastave najviše pratio. Ukoliko se pomnoži sa tiražom, koji se kretao od 3.000 do 8.000 primjeraka, onda je vidljivo koliko je prosvjetnih radnika u časopisu našlo izvor znanja, informaciju, metodsko uputstvo, terijsku spoznaju itd. , onda nam tek postaje jasan ogroman doprinos koji je izvršio časopis i koliko je bio prihvaćen od strane prosvjetnih radnika. Dovoljno je napomenuti da je jedno vrijeme „Naša škola“ bila najtraženiji časopis na prostorima bivše Jugoslavije sa tiražom od 8.000 primjeraka.

Zasluge za ovaj ugled koji je postiga časopis u proteklom periodu pripada Pedagoškom društvu koje je bilo izdavač i istaknutim pedagozima koju su bili na čelu redakcije. Među prvima i prije svega sa dužnim pijetetom i zahvalnošću sjećamo se njjegovog prvog i dugogodišnjeg urednika, rahmetli Hasana Đikića, koji je bio ne samo njegov osnivač i urednik, nego je postao čitava institucija. Prosvjetni radnici Bosne i Hercegovine mu duguju trajnu zahvalnost i mišljenja sam da bi se trebali na dostojan način odužiti uspomeni na rahmetli Hasana Đikića.

Pored pedagoga koji su bili na čelu, kroz redakciju je prošlo na desetine članova iz raznih oblasti, čime je nivo časopisa uvijek bio na zavidnom nivou.

Nakon 42 godine neprekidnog izlaženja, početkom agresije na našu zemlju, časopis je prestao sa izlaženjem, a ni Savez pedagoških društava, kao asocijacija pedagoga nije obnovila svoju djelatnost.

Međutim, krajem 1994. godine obnovljen je rad Saveza društva prosvjetnih radnika kao široke asocijacije prosvjetnih radnika na prostorima, koji ponovo pokreće izlaženje časopisa „Naša škola“.

Na ovaj način se željela popuniti praznina u davanju informacija i vršenju edukativne funkcije na svim stupnjevima školovanja. Naime, za razliku od ranije koncepcije časopisa, koji je bio usmjeren prema osnovnoj školi, nova koncepcija časopisa je da on postaje časopis za teriju i praksu odgoja i obrazovanja svih stupnjeva školovanja.

Nova koncepcija znači novi kvalitet i novu orjentaciju koja je pred novu redakciju postavila i nove zadatke.

Neki od tih zadataka su slijedeći:

1. Naći primjeren odnos i mjeru između terijskih radova i radova iz prakse. U časopisu treba da se susreću praksa i teroija, da časopis bude tribina ljudi od nauke i prakse.
2. Savez društava, a posebno udruženja u narednom periodu moraju stalnu pažnju posvećivati podizanju kvaliteta priloga, a time i časopisa na viši nivo.
3. Potrebnu pažnju posvetiti širenju saradnjičke mreže na svim stupnjevima obrazovanja